Što nam govore tržišta LXIX





14.08.2023.



Tržišta su počela shvaćati problem nafte i mogućnost povratka inflacije. Indeksi su prestali rasti jer postaje jasno da je scenarij broj dva sve očigledniji. Nafta je probila tehničke vrhove, ali nije uzletjela. Zato ne mogu definitivno reći da smo u scenariju broj dva. Benzin je iznad 2,9$ i sada je samo pitanje da li će se održati iznad ovih cijena ili će pasti.





Datum analize: 14/08/2023


TRENUTNO STANJE: Tržišta su počela shvaćati problem nafte i mogućnost povratka inflacije. Indeksi su prestali rasti jer postaje jasno da je scenarij broj dva sve očigledniji. Nafta je probila tehničke vrhove, ali nije uzletjela. Zato ne mogu definitivno reći da smo u scenariju broj dva. Benzin je iznad 2,9$ i sada je samo pitanje da li će se održati iznad ovih cijena ili će pasti.


Ono što je najinteresantnije jeste da je prošle godine u Kolovozu cijena benzina u SAD-u počela padati. Ako benzin ostane ovako visoko na futures ugovorima ili još više ode gore onda stvarno više nema nikakve sumnje da su Kinezi iza svega i da su sve moje geopolitičke hipoteze potvrđene i točne.


Osobno ne mogu vjerovati da se zapadni svijet doveo u ovu situaciju. Iako, kada pogledam tko nas vodi i svoje povrate onda ovo doista jeste najbolji od svih svjetova za tradere obveznicama. Nakon dvadeset godina smo se vratili u svoj svojoj slavi i moći. Naravno, nije pitanje kako ćemo mi proći u svemu ovome. Pravo je pitanje kako će proći svi ostali.


Rast inflacije za sobom poteže jako opasno pitanje cijene obveznica. Krivulja prinosa u SAD-u se već počela izravnavati, ako se normalizira onda imamo stanje kakvo ja nikada nisam vidio: da je ekonomija sam od sebe izašla iz restriktivne monetarne politike. Barem kada se samo gleda krivulja prinosa.


Implikacije izravnavanja krivulje prinosa mnogima nisu jasne, ali to je isključivo posljedica nečitanja velike Trojke (Perišin, Ćirović, Dimitrijević). Idemo s elementarnim pitanjima.


Zašto se krivulja prinosa izvrne kada centralna banaka provodi restriktivnu monetarnu politiku? Zar svi koji imaju dugoročne obveznice, kada kratkoročne kamatne stope narastu, ne bi trebali prodati svoje dugoročne obveznice i kupiti kratkoročne? Odgovor na ovo pitanje je temelj modernoga centralnoga bankarstva.


Centralne banke su ozbiljne institucije koje se bave kontrolom inflacije i stabilizacijom ekonomije. Kada naraste inflacija oni koji imaju dugoročne obveznice prihvate realno negativan povrat zato što znaju da će centralne banke svojim djelovanjem spustiti inflaciju. Zato njemačka 10-ogodišnja obveznica trenutno ima prinos oko 2,5%. Prinos je malo iznad dugoročno ciljane inflacije od 2% i ima očekivani pozitivan realni povrat od 0,5% (2,5% trenutno minus dugoročno očekivana inflacija od 2%)


Zato kada dođe do rasta inflacije kamatne stope na dugoročne obveznice ne na rastu puno, jer svi znaju da će centralna banka uspjeti spustiti inflaciju i nema razloga za panično prodavanje dugoročnih obveznica.


A što ako centralne banke ne uspiju u smanjenju inflacije? U tome slučaju onima koji imaju dugoročne obveznice postaje jasno da imaju mrtvu imovinu koje se treba što prije riješiti. U tome slučaju se krivulja prinosa mora izravnati. Ova odnos monetarne politike i sudionika u ekonomiji objašnjava zašto Italija nikada nije imala restriktivnu monetarnu politiku, gledajući krivulju prinosa, od kada ECB diže kamatne stope. Talijanska krivulja prinosa se samo pomaknula paralelno prema gore. Nitko ne shvaća talijansku državu ozbiljno.


Problem nastaje kada sudionici na tržištima prestanu shvaćati ozbiljno Njemačku i SAD. U tome slučaju bi svi imali ozbiljan problem. Kamatne stope na dugoročne obveznice bi značajno narasle, krivulja prinosa bi se izravnala i države bi imale problema sa financiranje. Jedva čekam.


Nagradno pitanje je što će se dogoditi. Da parafraziram legendarnu seriju Batman “isto vrijeme, ista Internet stranica, isti blog.” Na kraju kolovoza će se znati što će biti s naftom i što će biti s inflacijom.


Nakon toga sve ostalo će se nametnuti samo od sebe. Dva scenarija o kojima sam pisao prošli puta još uvijek vrijede.


HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:


Ne potrebe za novim hipotezama. Sada je samo važno saznati u kojemu stanju ćemo se nalaziti i onda to protrgovati.


TAKTIKE I STRATEGIJE:


Nastavlja mi se odlično trgovanje. Imam troznamenkaste prinose zadnjih mjesec dana. Sada kada sam shvatio što se događa i što će se događati samo mi ostaje paziti na samo trgovanje, ulaze i izlaze iz pozicija.


Likvidirao sam poziciju u nafti. Likvidirao sam pozicije u obveznicama. Puno sam trgovao indeksima, ali sam i to likvidirao. Ostavio sam samo put opcijeu zlatu. Želim sljedeći tjedan ući bez pozicija kako bih mogao trgovati od početka s obzirom da je slijedeći tjedan veliki obračun. Naravno prilagođavati ću se tržištu dok ne vidim u kojemu se scenariju nalazimo.


Ovo je osobna analiza. Autor upravlja vlastitim portfeljem koji koristi derivate i financijski polugu. Ovaj tekst je osvrt na trenutno stanje na tržištu i ne predstavlja investicijski savjet. Investiranje u financijske instrumente nosi rizike s kojima investitori trebaju biti upoznati. Autor također aktivno trguje tako da su sve navedene pozicije privremene i lako promjenjive. Opisane koje autor ima u svom portfelju se odnose na pojedini instrument. Autor izloženost može napraviti preko stvarnoga ili derivatskoga instrumenta. Metodologija analize se temelji na tehničkoj, fundamentalno i analizi sentimenta tržišta. Analize su proizvod samoga autora i temelje se isključivo na javno dostupnim podatcima. Analize trećih strana su eksplicitno citirane ako se spominju u tekstu. Konstrukcija teksta koristi osnove znanstvene metode kako ih je definirao Karl Popper.